Njene glavne prednosti su što je potpuno besplatna, svatko je može prakticirati sam u svom domu te ne zahtijeva nikakvu posebnu fizičku spremu. Iako se na prvi pogled možda čini banalnom, meditacija ima niz pozitivnih učinaka na cjelokupno zdravlje organizma.

1. Smanjuje stres i anksioznost

U meditaciji se često potiče fokusiranje na vlastito disanje. Skretanjem pozornosti na ovako repetitivnu aktivnost, lakše se smiriti. Također, meditacija ima i aspekt psihoterapije u kojem se potiče autorefleksija – zagledanje u samog sebe te promišljanje o prošlosti i budućnosti. Na ovaj način, pomaže pri rješavanju stresa.

Ono što je zanimljivo jest da je meditacija praksa stara tisućama godina, a utječe djelotvorno i na stres koji se naziva bolešću novog doba. Neovisno o tome prakticirate li meditaciju sat vremena dnevno ili 15 minuta, ona će imati pozitivan učinak na stres, a pogotovo pomaže sniziti visoke razine stresa.

2. Povećava pozornost i fokus

Praksa poput meditacije u kojoj je potrebno strogo fokusiranje na nešto neminovno će pozitivno djelovati na samu sposobnost fokusiranja. Ovo je idealno za liječiti problem koji je sve rašireniji u 21. stoljeću – problem nedostatka pozornosti.

Živimo vrlo ubrzanim ritmom i sve se kreće brzo, ljudi nemaju strpljenja gledati duge filmove ni čitati knjige i očekuju da sve bude gotovo za tren. Meditacija pomaže pri održavanju pozornosti i lakšem koncentriranju na neke zadatke u svakodnevnom životu.

3. Poboljšava san

Ogroman broj ljudi pati od nesanice, s tim da je kod nekih to dugoročan problem, a kod drugih se javlja u određenom periodu povišenog stresa. Neovisno o uzroku, meditacija pomaže pospješiti kvalitetu sna pogotovo ako se prakticira neposredno prije odlaska na počinak.

Meditacija se najčešće odrađuje u mraku i  tišini pa ju je zato vrlo lako uklopiti u noćnu rutinu. Ona Vam pomaže opustiti se, razbistriti misli i riješiti se onih misli koje Vam inače ne bi dopustile zaspati te Vas smiruje kako biste lakše pali u san.

4. Pomaže pri smanjenju osjećaja boli

Meditacija je korisna kod ljudi s kroničnom boli što su pokazala i znanstvena istraživanja. Jačina boli zapravo ovisi o našoj percepciji boli pa je tako moguće ublažiti simptome kronične boli pomoću ove prakse fokusiranja na određen predmet. Ljudi koji meditiraju često se lakše nose s boli i podnose veći stupanj od onih koji se ne bave meditacijom.

Objava Zašto meditacija pozitivno utječe na zdravlje? pojavila se prvi puta na BBR.hr.

Na svakoj plaži možete vidjeti bar jednu SUP dasku jer ovaj sport nije rezerviran samo za profesionalce i može se koristiti u različite svrhe. Uz pedaline, surf daske i slične naprave, danas je moguće iznajmiti i paddling opremu pa se tako mnoge obitelji mogu zajedno zabaviti ovim vodenim sportom.

Tko se može baviti SUP-om?

Svi. Nema nikakve dobne granice ni potrebnog prethodnog treninga. Dovoljno je da Vam netko pokaže kako se popeti na dasku i krenuti veslati, a mnogima je to prirodno. Ovisno o Vašem fizičkom stanju, možete veslati stojeći (što je originalna ideja stand-up paddlinga) ili klečeći pa čak i sjedeći na dasci. Veličine daske kreću se od manjih do većih ovisno radi li se o djetetu ili odrasloj osobi.

Oprema za SUP

Potrebna Vam je SUP daska koja je primjerena vašoj težini i visini – zato je dobro prvih nekoliko puta iznajmiti opremu umjesto da je odmah kupite. Ovisno o aktivnosti kojom se želite baviti postoje različite vrste dasaka pa je najbolje da Vam profesionalac pokaže koja je optimalna za Vas.

Osim toga, potrebno Vam je veslo, a za djecu se preporuča i jakna za plutanje za slučaj da padnu s daske. Krećete li se sami, korisno je sa sobom ponijeti zviždaljku i ručnu svjetiljku za slučaj da se ne možete vratiti (prejaka morska struja i sl.). Ako se odlučite za stand-up paddling u hladnije doba godine, trebat će Vam kupaće odijelo da Vas zaštiti od hladne vode i zraka.

Kako SUP utječe na tijelo?

Iako se naizgled ne čini tako, stand-up paddling potiče rad velikog broja mišića pa je zato odlična vježba za cijelo tijelo. SUP zahtijeva snagu i rad svih mišića kako biste se mogli odgurivati od vode što je dobro jer ne trenirate samo jedan dio tijela.

Ako se odlučite kretati brže, SUP može biti odlični kardio trening jer će Vam povisiti puls i potaknuti cirkulaciju. Osim toga, ovaj sport sagorijeva velik broj kalorija – čak dvostruko od hodanja na istu udaljenost, a ne radi se o puno zahtjevnijoj aktivnosti.

Budući da se radi o vodenom sportu koji je čest u ljetno doba, pomaže Vam pri održavanju razine D vitamina u tijelu – čak i ako se bavite njime u druga doba godine, cijelo ste vrijeme izloženi Suncu. Iz istog je razloga važno nanijeti kremu za sunčanje te na glavu staviti neki oblik pokrivala.

Iako SUP zahtijeva rad cijelog tijela, radi se o aktivnosti koja ne iziskuje prevelik napor i puno nježnije djeluje na organizam od drugih sportova koji imaju slične pogodonosti.

Sve u svemu, stand-up paddling odličan je sport kojim se možete baviti u svako doba godine, neovisno o fizičkoj snazi, a ima iznimno pozitivan učinak na Vaše tijelo. SUP je jedna od onih stvari za koje nam je drago da postaju izrazito popularne i preporučamo je svakome.

Objava Zašto je SUP odličan sport? pojavila se prvi puta na BBR.hr.

Koje su pogreške koje roditelji čine prilikom igre s djetetom?

1. pogreška

To je možda najveća pogreška, jer roditelji često igru ​​pokušavaju pretvoriti u korisnu aktivnost dajući djetetu upute kako nešto učiniti ispravno. Takva igra postaje skup uputa i zahtjeva u kojima nitko ne uživa.

Umjesto toga, stručnjaci preporučuju roditeljima da prepuštaju vođenje igre djetetu i samo prate njegove aktivnosti. Na taj način potiču djetetovu maštu kao i neovisno razmišljanje.

2. pogreška

Roditelji često ispravljaju dijete tijekom igre. “Tako ovaj može razviti osjećaj bespomoćnosti. Umjesto da ih roditelji ohrabre, oni komentiraju kako nešto negdje ne pripada, kako se to ne radi tako … Zapravo, djetetu kažu da je cilj igre savršenstvo.”

Čak i ako i sami kao odrasla osoba radite nešto drugačije, bolje dopustite djetetu da iskuša svoje ideje. Budite mu podrška.

3. pogreška

Često roditeljima igra dosadi i pokušavaju promijeniti aktivnost. Pokušavaju prebrzo unijeti novu ideju u igru ​​ili žele dijete gurnuti u drugu aktivnost. Zašto ovo nije dobro?

Dijete treba vježbati određenu aktivnost, trenirati je,  početi je savladavati, početi vjerovati u svoje sposobnosti. Sporiji tempo igre također razvija djetetovu sposobnost koncentracije. S druge strane, ako ga prebrzo gurnete prema naprijed, to čak može razviti osjećaj nesposobnosti.

Dopustite mu da samo promijeni ili nadogradi aktivnost kada je spremno za to.

4. pogreška

Mnogi roditelji nehotice uspostavljaju natjecateljski odnos kada se igraju s djetetom, na primjer prilikom crtanja ili slaganja kockica. Glavno značenje igre je potaknuti razvoj djetetovih osjećaja sposobnosti i neovisnosti, pružiti mu priliku za kontrolu i snagu.

Roditelji također mogu dopustiti djetetu da ih pobijedi. Mlađa djeca često postavljaju pravila na način koji im omogućuje pobjedu, a roditelji im to smiju dopustiti. Dijete je tek negdje u dobi od sedam ili osam godina sposobno razumjeti pravila igre i držati ih se.

5. pogreška

Da bi pomogli djetetu, mogu mu otežati učenje rješavanja problema i samostalne igre. To čine pomoću aktivnosti koje dijete može učiniti za njih. Načelo bi trebalo biti da dijete treba poticati da samostalno rješava probleme.

Treba mu pružiti tek toliko pomoći da ga potaknete da nastavi svoju aktivnost, ne toliko da na kraju nema osjećaj vlastitog uspjeha. Često dijete želi pažnju roditelja više od same pomoći.

6. pogreška

Neka vam ne bude neugodno dok se igrate s djecom. Roditeljima je ponekad neugodno što moraju igrati ulogu u predstavi, puzati po podu, oponašati glasove životinja. Takva igra pomaže djetetu i pozitivna je za njega, dobro je biti dio nje, čak i ako se ne osjećate najbolje u takvoj aktivnosti.

Ako svaki dan provedete pola sata u igri s djetetom, kasnije ćete si lakše uzeti vremena za sebe.

Objava 6 pogrešaka koje roditelji čine prilikom igre s djetetom pojavila se prvi puta na BBR.hr.

1. Trčanje

Trčanje je najčešći oblik vježbanja u prirodi, ali to ne znači da druge aktivnosti ne postoje. Upravo suprotno! Možete birati između bezbroj različitih sportskih aktivnosti za sagorijevanje kalorija uz koje ćete se i zabaviti. Isprobajte bilo koju od ovih aktivnosti na otvorenom koje troše kalorije i pomoći će vam da imate zdrav duh u zdravom tijelu. Važno je samo vaše zdravlje!

2. Planinarenje

Planinarenje je fizički izazov, a umirujuće planinsko okruženje trebalo bi potaknuti rad mozga i pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje i dobrobit. Teškoću rute, naravno, prilagodite svojim mogućnostima. Sat pješačenja u planinama trebao bi potrošiti oko 375 kalorija.

3. Biciklizam

Činjenica da ste posljednjih godina pomalo zaboravili na bicikl koji zauzima prostor u garaži ne znači da biciklizam nije za vas.

Biciklizam na otvorenom se u mnogočemu razlikuje od fitnesa, jer zahtijeva da uhvatite ravnotežu i koncentrirate se dok vježbate u prometu. Aktivnost koja će posebno ojačati donji dio tijela trebala bi vam pomoći da izgubite do 400 kalorija u jednom satu.

4. Plivanje

Ako želite ojačati cijelo tijelo, plivanje je savršeno za vas – gradi snažne mišiće, jača leđa i pomaže u sprečavanju bolova u zglobovima. Plivanje u hladnoj vodi posebno je korisno, jer može brže smanjiti krvni tlak i količinu masti. Uz određeni napor očekuje se da ćete za jedan sat izgubiti 425 kalorija.

5. Odbojka na plaži

Vježba je puno zanimljivija ako se zabavljate s prijateljima. Odbojka služi kao izvrstan kardio trening uz jačanje mišića. Igranje loptom aktivirat će cijelo tijelo, posebno noge, stražnjicu i ruke. Naravno, pijesak će vam pomoći da vježbu učinite intenzivnijom. U jednom satu provedenom na odbojkaškom terenu trebali biste sagorjeti čak 500 kalorija.

6. Rolanje

Rolanje se nametnulo kao jedan od najpopularnijih oblika rekreacije. Razlog tome je jednostavan – koturaljke ili role možete koristiti kao prijevozno sredstvo dok se u njima zabavljate i brinete o svom tijelu. Rolanjem se jačaju mišići trbuha, stražnjice i bedara. Također razvijate koordinaciju tijekom vožnje, povećavate izdržljivost i možete sagorjeti do 800 kalorija u jednom satu.

7. Joga

Sve veće temperature prikladne su i za vježbanje joge u parku. Udruge ljubitelja joge nude grupne vježbe, ali ako već imate puno iskustva s vježbama koje su usredotočene na fizičku i mentalnu ravnotežu, možete ih raditi sami. Trebali biste potrošiti oko 175 kalorija u jednom satu.

8. Veslanje

Tijekom sat vremena vožnje kajakom ili kanuom, očekuje se da će tijelo sagorjeti do 1000 kalorija. Tijekom aktivnosti poboljšava se držanje tijela, a istovremeno se jačaju mišići gornjeg i donjeg dijela tijela. Posebno opuštajuće je veslanje na jezerima u planinskim krajolicima, tijekom kojih možete uživati u pogledu.

Objava 8 aktivnosti na otvorenom za sagorijevanje kalorija pojavila se prvi puta na BBR.hr.